Is It Rain Man or Sheldon Cooper?

Ova dva lika su većini vrlo dobro poznati, i većina ljudi ih smatra simpatičnim. Ali osim što su oboje simpatični, oni dijele i neke zajedničke karakteristike. Oboje su nespretni u socijalnim situacijama, oboje teško prepoznaju emocije drugih, oboje imaju ponavljajuća ponašanja i oboje su rigidni i nefleksibilni.

Kada netko govori o autizmu, većina ljudi povezuje ovaj poremećaj sa likom Kišnog čovjeka, a u posljednje vrijeme i Sheldona Coopera. Što nije u potpunosti krivo, ali nije niti u potpunosti točno. Kišni čovjek je savant, unatoč sniženim kognitivnim kapacitetima i lakim intelektualnim teškoćama on je briljantan u jednom području – matematici. Ali s druge strane ima sve ostale prethodno navedene karakteristike autističnog poremećaja. Sheldon s druge strane ima iznimno visoke intelektualne sposobnosti, a opet ima elemente autističnog spektra, točnije on ima Aspergerov sindrom. Zapravo je stvar u tome da su i Kišni čovjek i Sheldon Cooper negdje unutar autističnog spektra. A nova klasifikacija ovog poremećaja ih razlikuje upravo na taj način.

Autizam je neurorazvojni poremećaj čija su glavna obilježja slaba socijalna interakcija i komunikacija i ponavljajući obrasci ponašanja. Prema novijoj klasifikaciji razlikujemo tri stupnja Poremećaja iz autističnog spektra – PAS (u prijašnjim klasifikacijama smo imali različite poremećaje koji su bili svaki za sebe kao npr. Aspergerov sindrom, Rettov sindrom, Autizam, Pervazivni razvojni poremećaj, Dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu). Ovom novom klasifikacijom diferenciraju se 3 razine poremećaja. Obzirom na stupanj u kojem ometaju svakodnevno funkcioniranje i koliko je potrebno podrške. Odnosno laički govoreći, koliko su spektar i problemi sa spektra izraženi, određuje se na kojoj razini unutar spektra se osoba nalazi.

Za određivanje dijagnoze F84 (PAS), postoje dvije skupine simptoma koje se procjenjuju, a potrebno je odrediti postoje li navedeni simptomi i u kojoj mjeri oni postoje, odnosno koliko su izraženi. Da bi se potvrdila dijagnoza moraju postojati simptomi iz obje kategorije.

Prva skupina simptoma obuhvaća socijalnu komunikaciju:

• Deficit u socio-emocionalnoj recipročnosti
• Deficit u neverbalnoj komunikaciji i ponašanju
• Deficit u razvoju, održavanju i razumijevanju odnosa

Druga skupina simptoma se odnosi na ponašajne (bihevioralne) pokazatelje:

• Stereotipna ili repetitivna ponašanja (motorička ili govorna)
• Rutine i ritualna ponašanja (rigidnost i nefleksibilnost)
• Usko specifični interesi s intenzivnim fokusom pažnje
• Senzorna hiper/hipo osjetljivost

Dakle, nema govora o intelektualnim sposobnostima i one nisu kriterij za određivanje dijagnoze. Tako da kod djece iz autističnog spektra možemo naći iznimno inteligentne osobe ili pak osobe sa umjerenim ili teškim intelektualnim poteškoćama. I istraživanja koja su ispitivala taj odnos idu u prilog navedenom jer su dobiveni vrlo raznoliki rezultati, ali u većini njih je ipak pokazano da je veći postotak onih sa lakim ili umjerenim intelektualnim teškoćama.