Can Socialization Be Learned?

Ako se prisjetite svoga djetinjstva najčešće ćete pričati o tome kako ste se igrali vani, na igralištu kod škole, oko kuće, u susjedstvu ili u parku. Nakon toga najčešće pomislite kako su danas ova mjesta sve više prazna, kako nema djece koja se tu igraju. A koliko često pomislite zašto ih nema. Uglavnom će odgovor biti jer se igraju doma na računalu, što nije daleko od istine.

Ali, s druge strane, oni su i na mnogobrojnim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Što je zapravo jako dobra stvar, sve dok ih nije previše. Odlično je poticati dijete na sport, glazbu, strane jezike, informatiku, ili neke druge aktivnosti koje mu mogu pomoći u akademskom uspjehu. Ali što je s njihovim socijalnim razvojem? Koliko je vaše dijete zapravo dobro u socijalnim vještinama? Naravno da aktivnosti većinom uključuju i drugu djecu, ali djeca koja imaju problema u socijalnim vještinama uglavnom ne biraju takve aktivnosti. Što se onda dogodi s njima?

## Lošije prihvaćanje zbog pretjeranih reakcija

Djeca koja imaju problema s pažnjom vrlo često imaju poteškoće u razvoju socijalnih vještina. Zapravo, znamo da je korteks (odnosno moždana aktivnost na korteksu) djece s poteškoćama pažnje tri godine u zaostatku za njihovim vršnjacima. Ako pogledate socijalni razvoj to je veoma značajno. Razmislite na trenutak – to znači da je osmogodišnje dijete u drugom (ili pak trećem) razredu na istoj razini u socijalnim vještinama kao petogodišnje dijete u predškoli. Zamislite kako je tek ova razlika značajna u kasnijim razredima.

Ova razlika od tri godine ne odnosi se na intelektualni razvoj, već na neke od izvršnih funkcija kao što su pažnja, koncentracija, emocionalna regulacija i fleksibilnost. Ove funkcije vrlo su važne za razvoj socijalnih vještina. Jedna od osnovnih komponenti za razvoj i vježbanje socijalnih vještina je promatranje drugih i usvajanje socijalnih znakova i normi. Bez tih sposobnosti, dijete će imati problema uklopiti se u društvo. Dijete koje pretjerano reagira u nekim situacijama zato što teško može regulirati svoje emocije ili dijete koje se teško prilagođava promjenama u rutini i pravilima koje određuje grupa zbog svoje rigidnosti – zasigurno će biti lošije prihvaćeno u grupi vršnjaka.

Problemi sa socijalnim vještinama mogu se loše odraziti na nekoliko načina uključujući i sniženo samopouzdanje, izbjegavanje socijalnih situacija, otpor pri odlasku u školu, preferiranje igre s mlađom djecom ili pak druženje s odraslima, biti žrtva vršnjačkog nasilja ili biti nasilnik. Ovo su vrlo ozbiljne posljedice koje se vrlo često pripisuju drugim uzrocima. Vrlo često, samo promatranjem djeteta u interakciji s drugom djecom moguće je identificirati nedostatak socijalnih vještina. Naravno, postoje i formalni načini procjene, a provode ih školski psiholog, logoped ili defektolog.

## Neka djeca se bolje snalaze u matematici nego u razgovoru

Kako će djeca uglavnom negirati postojanje bilo kakvog problema, bilo da ih je sram ili zato što ne prepoznaju da postoji pro...